Narodni muzej Toplice jedan je od potpisnika projekta „Razvoj metalurgije u Evroaziji“,a reč je o istraživanjima na arheološkom nalazištu Pločnik,koja su sprovedena u saradnji sa Univerzitetskim kraljevskim koledžom Velike Britanije. Projekat u vrednosti od 500.000 funti finansirala je Vlada Velike Britanije. Njegov idejni tvorac bila je Prokupčanka doktor arheologije Miljana Radivojević,a na njegovoj realizaciji učestvovao je veliki broj mladih stručnjaka iz Engleske,Nemačke i Italije.
Tim povodom na finalnom sastanku u Madridu gde su sumirani rezultati trogodišnjeg istraživanja ovog značajnog nalazišta učestvovala je i arheolog,muzejski savetnik u Narodnom muzeju Toplice Julka Kuzmanović Cvetković.
-Ovom sastanku je prisustvovao i profesor Tilo Reren sa Univerzitetskog kraljevskog koledža,što opet mnogo govori o važnosti ovog projekta. Ja sam tamo predstavila sve rezultate dosadašnjih istraživanja,koji su veliki,važni i značajni,rekla je Julka Kuzmanović Cvetković.
Ona je dodala da je od velike važnosti za prokupački muzej,koji ima status institucije od nacionalnog značaja,to što se predstavlja u svetu i na ovaj način,kroz različite skupove i konferencije.
-Treba imati hrabrosti i snage i meriti se sa većima od sebe. Upravo je rad na projektu „Razvoj metalurgije u Evroaziji“pokrenuo mnoga pitanja u naučnom svetu. Ispostavilo se da je interesovanje za Pločnik veliko i da će trogodišnji rad biti krunisan ozbiljnom publikacijom,a reč je o monografiji o ovom važnom nalazištu,koje na sreću mi imamo,istakla je Cvetković.
Monografija o neolitskom nalazištu Pločnik bi zapravo bila jedan zbornik naučnih radova desetak autora,koji bi sadržao sve rezultate koji su ostvareni u toku dosadašnjih istraživanja.
-Posle ovog projekta idemo dalje,nastavljamo da istražujemo i radimo na mreži arheoloških lokaliteta oko Pločnika,koji je sada odlična baza za nastavak puta kojim smo krenuli. Mi moramo da budemo deo naučnog sveta i ovakvih skupova,a jedan od ciljeva nam je i da napravimo istraživačku stanicu na terenu. Želimo da privučemo mlade ljude koji će se baviti istraživanjima,a promocija arheološkog turizma kroz posete domaćih turista,učenika,studenata i stranih gostiju već daje dobre rezultate,naglasila Cvetković i dodala da je Pločnik već oživeo i da polako postaje turistička destinacija.
Ona je ovom prilikom najavila i veliku pomoć svojih kolega iz Evrope za organizovanje Pete metalurške konferencije u Pločniku 2017.godine kada će se navršiti 90. godina od otkrivanja nalazišta Pločnik.
-Nakon interesantnog poduhvata učenika Tehničke škole „15.maj“ u kome su uz pomoć algoritma izračunali C 14 datuma vrlo bitnih za arheologiju,logično je usledio i korak pokretanja istraživačke stanice,koja bi učvrstila već dobro uspostavljenu saradnju Muzeja sa mladim naučnicima koji odlaze iz naše zemlje.
-Jedna od njih je i naša Miljana Radivojević,zahvaljujući kojoj su mnoge stvari o Pločniku otišle u svet. Sa njom smo uvek dobro sarađivali i tako će biti i ubuduće,podvukla je Cvetković.
Prema rečima ovog arheologa i jednog od pokretača istraživanja na ovom lokalitetu,Pločnik je izazvao veliko interesovanje i na nedavno održanoj Četvrtoj metalurškoj radionici u Rumuniji,koja se bavila metalurškim aspektom Balkana i počecima metalurgije.
O ovom našem nalazištu čuće se možda i tamo gde dosad nije putem svetski poznatog TV programa Travel channal početkom jeseni,kada će biti emitovana priča o Pločniku,koja će ovo arheološko nalazište predstaviti kao primamljivu turističku destinaciju u Srbiji,koju treba obavezno posetiti.