U okviru književne manifestacije ,,Drainčevi susreti pesnika“, u prokupačkoj biblioteci je predstavljena knjiga makedonskih stvralaca u izdanju Udruženja za kulturnu i naučnu afirmaciju i prezentaciju „Selekt“ iz Makedonije. Urednik ove knjige je prof. Viktor Radun Teon, a izbor, prevod i pripremu je uradio prof. dr Hristo Petreski. Pokrovitelj izdanja je Narodna biblioteka iz Prokuplja, a knjiga sadrži potpuno nove tekstove, kojima su makedosnski stvaraoci odali počast velikom srpskom i topličkom pesniku Radu Draincu. Manifestacija, koja gaove godine slavi po 56. put zaredom, prava je prilika da se i ova knjiga predstavi poštovaocima lika i dela ovog pisca.
-Ideju za knjigu „Rade Drainac u savremenoj makedonskoj književnosti „dobio sam pre desetak godina, na jednom simpozijumu o ovom pesniku u vašem gradu. Tada sam shvatio da mi u Makedoniji ne znamo puno o njemu, odnosno da samo mali broj nas zna ko je uopšte bio Drainac. Hteo sam da što više ljudi sazna o njemu kao čoveku i stvraocu, a knjiga je pravi način za to. Zamolio sam moje kolege pisce i oni su se sa velikim zadovoljstvom odazvali. U njoj su zastupljeni pesnicim prozaisti, kritičari i esejisti. Oni su na moj poziv odgovorili tekstovima i specijalno su napisali nove tekstove o Draincu, rekao je prof. dr Hristo Petreski i istakao da knjiga nije nikakav izbor iz Drainčevog stvaralaštva, već da su svi tekstovi, četrdesetak autora, koiko ih je zastupljeno, potpuno novi.
On je objasnio da je knjiga objavljena na srpskom jeziku, kako bi čitaoci u Srbiji pročitali pesme i prozne tekstove o tome kako se u Makedoniji ,,gleda“ veliki Raka Drainac.
-Ja ću reći kako ga ja vidim. Za mene je on neobična i velika ličnost. Bio je i pisac i novinar i publicista i odličan pesnik. Ja posebno cenim njegov prkos i otpor, tu njegovu samouverenost i otpornost. On je išao uvek nasuprot vetru, nije bio samo hrabar, već i nepokolebljiv, rekao je prof. Petreski i dodao da mu smeta kada se o Draincu priča samo kao o boemu.
-On to jeste bio, ali smatram da je jedno biti boem, a drugo biti pijanica. I da je hteo nije mogao biti samo boem, jer je za to trebalo novca, a on se vrlo često snalazio da preživi. Drago nam je kad možemo reći da je jedno vreme boravio i u Makedoniji. Tih nekoliko godina, koliko je bio u Skoplju, a to sigurno nije bilo slučajno. Niko ne ide da radi van svoje zemlje, ako mu je dobro u njoj. On je u Skoplju radio kao novinar, i izveštavao najviše za „Pravdu“, a sada posle ovih napisanih tekstova, više nije nepoznat autor. On je srpski autor, koji je dosta uradio i za Skoplje, jer tekstovi, koji su nastajali dok je boravio u našoj zemlji, dokaz su tadašnjih događaja i prilika, koje je ovaj pesnik živeo stvarajući u Makedoniji. Nećemo da ga svojatamo i da kažemo da je makednoski pesnik, već da je naša sreća što je deo života proveo u našoj zemlji i deo pesama i tekstova napisao baš kod nas, sa zadovoljstvom je istakao gost iz Makedonije.
On je naglasio da je to velika stvar i dodao da je još jedan značajan pisac – Nušić, u jednom periodu svog života boravio u Makedoniji.
-Drainac je došao je iz jednog pasivnog kraja Srbije, a postao je veliki što često znači da velike ličnosti dolaze iz takvih krajeva i postignu mnogo. On je kao intelektualac krčio put za sebe i književnost, ali i za svoju otadžbinu. Srpska književnost je, zahvaljujući stvralaštvu Drainca, ozbinog pesnika, novinara, publiciste, veoma značajna i važna. Veoma sam srećan što sam zahvaljujući ovom pesniku već drugi put u Prokuplju i što sam i ovaj put posetio Drainčevu rodnu kuću u Trbunju. Ddivim se biblioteci kako rukovodi ovom manifestacijom, jer, kako bih rekao to znalački to radi, u opuštenoj atmosferi. Mislim baš onako kako bi i Drainac voleo, neću da kažem kafanski, ali umetnički. Pisci se u ovim danima kulture u Prokuplju druže, razgovaraju i stvaraju, u čast velikog svetskg putnika i svetskog čoveka iz Prokuplja Rada Drainca, podvukao je prokupački gost iz Makedonije prof. dr Hristo Petreski, sa kojim su u naš grad, zajedno sa knjigom „Rade Drainac u savremenoj makedonskoj književnosti“, stigli i svi objavljeni pisci.