Hrišćanski praznik Đurđevdan,koji se proslavlja 6. maja prate brojni verski običaji. Verovanja i običaji srpskog naroda vezani za ovaj praznik su postojali i pre nego što je primio hrišćanstvo.
Đurđevdanom se obeležava i uspomena na Svetog Đorđa,čije se mošti,pored moštiju Svetog Prokopija nalaze u prokupačkoj crkvi,koja nosi ime ovog sveca.
O značaju moštiju Svetog Prokopija svedoči činjenica da je posle bitke na Kosovu dozidan čitav tajni brod crkve gde su one skrivene.
Mošti Svetog Georgija,ratnog zaštitnika Nemanjića,prevalile su dug put do Prokuplja iz Starog Rasa iz Nemanjića zadužbine Đurđevih stupova. Manastir su Turci razrušili 1689. godine i verovalo se da su relikvije uništene,sve do 1880. kad je u prokupačku crkvu došao Mile Pešić,rodom iz sela Lopižnje kod Sjenice. On je doneo kovčežić obložen purpurnim brokatom,bogato izvezen koncem i u njemu koščice šake Svetog Đorđa voštane boje i deo kože glave sa plavim uvojcima
Prema rečima protonamesnika i starešine prokupačke crkve Svetog Prokopija Nikole Ilića,Pešići su zavetovani da mošti predaju najbližoj crkvi čim se Srbija oslobodi od Turaka.
-Sava Pešić je pred turskim zulumom otišao iz Lopižnje i doselio se u Pretrešnju kod Blaca. Zavet je preneo na sina koji je doneo mošti u crkvu u Prokuplju. Sudbina je odredila da u ratničkoj Toplici počivaju mošti dvojice svetih ratnika Prokopija i Georgija,koji su bili vojvode cara Dioklecijana i obojica su stradala zbog hrišćanske vere iste 303. godine,naglašava starešina crkve Svetog Prokopija Nikola Ilić.
Mošti svetih ratnika i velikomučenika Prokopija Jerusalimskog i Georgija Pobedonosca iz Kapadomije počivaju u crkvi u Prokuplju,najstarijem srpskom pravoslavnom hramu posle crkve Svetih apostola Petra i Pavla u Rasu.