Polaganjem venaca pijeteta na spomen obeležje “Drugom gvozdenom puku” danas je u Prokuplju svečano obeležen 11. novembar Dan primirja u Prvom svetskom ratu. Vence su položile delegacija Vojske Srbije, Grada Prokuplja, Topličkog upravnog okruga, delegacija Udruženja Vojnog sindikata Vojske Srbije “Gvozdeni puk” . Obraćajući se prisutnima pred velelepnim spomenikom junacima Drugog gvozdenog puka, legendarnog i najodlikovanijeg puka Srpske vojske ikada, gradonačelnik Prokuplja Milan Aranđelović je rekao da mu je pripala velika čast da se sa tog mesta danas obrati povodom obeležavanja 102. godišnjice završetka Prvog svetskog rata, jednog od najvažnijih datuma za celo čovečanstvo,
– Dan primirja u Prvom svetskom ratu zahteva posebnu odgovornost i poštovanje svih nas potomaka ratnika, koji su se hrabro borili za slobodu porobljene Evrope pre više od jednog veka, kazao je gradonačelnik Aranđelović i dodao da kad govorimo o Prvom svetskom ratu i nadljudskoj potrebi srpskog naroda za odbranom svoje zemlje, moramo da kažemo da je Veliki rat ostavio dubok i neizbrisiv trag na sve stanovnika Srbije. -Iz Toplice, tih strašnih godina ratnog pakla u večnu slavu su se vinuli, svojom hrabrošću i žarkom željom za odbranu zemlje, da nikad ne odstupe sa prvih borbenih linija, junaci Drugog pešadijskog puka „Knjaz Mihailo“. Ovaj puk koga su najvećim delom činili Topličani od svojih neprijatelja je dobio ime “Gvozdeni puk”. Žrtva je herojski podneta kako bi naš narod i njena vojska, koja je uvek bila sastavni deo srpskog bića sačuvali svoje nacionalno biće, opstanak i dostojanstvo. Junaštvo srpskog naroda i vojske u Prvom svetskom ratu su istorijske činjenice, činjenice o slavi, i ogromnom doprinosu Srbije svetskoj istoriji, pobeda koja nas čini ponosnim narodom, narodom koji je tokom celog svog postojanja svojim životima gradio pravedniji i bolji svet, zasnovan na visokim moralnim i etičkim vrednostima, podvukao je gradonačelnik Prokuplja.
-Ovo je dan ponosa, jer je jedan od najsvetlijih strane istorije ispisana u danima Velikog rata. Upravo tih godina zbog učešća francuskih vojnika koji su herojski branili i oslobađali bratsku zemlju Srbiju, na čijoj teritoriju su se odvijali zločini i teške borbe za slobodu, nastalo je neraskidivo prijateljstvo, potvrđeno zajednički prolivenom krvlju ratnika dvaju naroda. Zajedno su francuski i naši vojnici oslobađali varoši i sela, naše njive i livade, šume i proplanke. Stajali smo jedni drugima rame uz rame u proboju Solunskog fronta goneći nosioce zla i tame sa kućnih pragova male ali časne Srbije. Rečenica koju je izgovorio francuski general Fraše Depere možda najbolje opisuje srpski narod: „To su seljaci, skoro svi, to su Srbi. Tvrdi na muci, trezveni, skromni, nesalomivi. To su ljudi slobodni, gordi na svoju rasu i gospodari svojih njiva“, podvukao je Aranđelović. On je podsetio da je u slavu svih srpskih i francuskih junaka, vek kasnije, 2018. godine svečano otkriven spomenik junacima Gvozdenog puka. -Okupljajući se pred ovim spomenikom, mi negujemo sećanje na znane i neznane junake. Na temeljima njihove žrtve i njihovih slobodarskih ideala mi danas gradimo budućnost, koja treba da bude čvrsta i svetla kao i žrtva svih junaka koji su dali živote za Srbiju, zaključio je gradonačelnik Prokuplja Milan Aranđelović.
Tokom Prvog svetskog rata 11. novembra 1918. u 11 sati potpisano je primirje. Potpisivanju su prisustvovale centralne vojne sile poražene Nemačke i Austrougarske i pobednice Rusija, Francuska i Velika Britanija. Primirje je potpisano na teritoriji današnje Francuske na liniji ratovanja u posebnom vagonu francuskog maršala Ferdinanda Foša u šumi u blizini gradića Kompjenj. Ovim je dogovoreno primirje na zapadnom frontu, a srpska vojska je učestvovala na južnom frontu i tu je postigla najveći prodor koji je jedna od sila saveznica postigla – proboj Solunskog fronta.
Inače, spomen-park Gvozdenom puku je podignut na mestu odakle su toplički junaci 12. oktobra 1918. godine otišli u balkanske i Prvi svetski rat vinuvši se tako u besmrtnost i istoriju. U izgradnju čitavog spomen kompleksa u Prokuplju Vlada Srbije uložila je 29 miliona dinara. Idejno rešenje za izgradnju spomen-obeležja uradio je prokupački akademski vajar Čedomir Ristić.